IMG_9730

OTVORENO PISMO I APEL ZA OTVARANJE MESNIH ZAJEDNICA

ZA GRAĐANE I NJIHOVA UDRUŽENJA NA TERITORIJI OPŠTINE NOVI SAD

Otvoreno pismo i apel upućeni su:

  • SAVETIMA I PREDSEDNICIMA SAVETA 47 MESNIH ZAJEDNICA U OPŠTINI NOVI SAD

  • GRADONAČELNIKU NOVOG SADA Milošu Vučeviću

  • ČLANU GRADSKOG VEĆA ZA UPRAVU I PROPISE Milanu Đuriću

  • NAČELNIKU GRADSKE UPRAVE ZA OPŠTE POSLOVE Borislavu Dunđerskom

  • ŠEFU SEKTORA ZA POSLOVE MESNIH KANCELARIJA I MESNIH ZAJEDNICA PRI UPRAVI ZA OPŠTE POSLOVE Ružici Kalopić

  • NAČELNICI GRADSKE UPRAVE ZA IMOVINSKE I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE Branislavi Buljošević

  • ČLANU GRADSKOG VEĆA ZA KULTURU Daliboru Rožiću

  • DIREKTORU FONDACIJE NOVI SAD 2021 Nemanji Milenkoviću

  • ČLANOVIMA FONDACIJE NOVI SAD 2021, SEKTOR ZA PARTICIPATIVNE PROJEKTE Milici Nikoletić Rašković i Lazaru Jovanovu

  • SAVETNIKU PROJEKTA NOVI SAD – EVROPSKA PRESTONICA KULTURE U SEKTORU ZA PARTICIPATIVNE PROJEKTE Christianu Potironu

  • MEDIJIMA U NOVOM SADU, BEOGRADU I SRBIJI

Otvoreno pismo i apel za otvaranje mesnih zajednica za građane i njihova udruženja na teritoriji opštine Novi Sad svim navedenim instancama vlasti i njenim institucijama upućuju udruženja građana Grupa za konceptualnu politiku i Omladinski centar CK13 iz Novog Sada, čije su aktivnosti posvećene podršci građanima i senzibilizaciji javnosti i javnih ustanova za problematiku neposrednog učešča građana u odlučivanju i organizovanom angažovanju u lokalnoj zajednici, kroz mesne zajednice. Kao organizacije civilnog društva koje su nastale na autentičnim potrebama građana naša udruženja razvijaju projekte čije aktivnosti unapređuju društveni i kulturni život lokalnih zajednica počevši od problema stanovanja, stambenih i lokalnih zajednica.

Rad naših udruženja je u funkciji stvaranja uslova za učešće organizacija civilnog društva i građana u procesima odlučivanja u lokalnim samoupravama, što je u skladu sa politikom Republike Srbije u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, a na temelju prihvaćenih međunarodnih obaveza, dokumenata i povelja kojim se Republika Srbija obavezuje na razvoj i jačanje javno-civilnog partnerstva i osnaživanje civilnog društva. Smatramo da je neophodna departizacija i revitalizacija javne i lokalne uprave i samouprave na svim nivoima i da je, u tom smislu, otvorena komunikacija institucija i građana, mesnih zajednica i građana u samom temelju ideje oživljavanja i razvoja lokalne samouprave u političkom sistemu naše zemlje i uopšte reforme javne uprave u Srbiji. Mišljenja smo da direktna demokratija građana započinje na nivou lokalne samouprave i stoga mesne zajednice smatramo važnim kako za građane, tako i za naš rad i aktivizam.

Međutim, suprotno njenoj normativno definisanoj ulozi (u Ustavu, Zakonu o lokalnoj samoupravi, Statutu grada Novog Sada), mesnu zajednicu danas karakteriše njena funkcija prevashodno administrativne i prostorne logistike za lokalne odbore političkih partija na vlasti, iako bi mesna zajednica trebalo da bude interesna zajednica svih građana na njenoj teritoriji, a u službi zadovoljavanja njihovih autentičnih socijalnih, komunalnih i drugih zajedničkih potreba.

Iskustvo saradnje naših udruženja sa mesnim zajednicama pokazuje da ta saradnja nije uvek imala uzlaznu putanju i nije bila u interesu građana. Taj trend je posebno uočljiv od prošlog leta (jul, 2017), nakon održanih izbora za savete i nadzorne odbore mesnih zajednica u Novom Sadu čije mandate su u apsolutnom obimu osvojili kandidati Srpske Napredne Stranke (SNS), a veoma se zaoštrio sa početkom kampanje za beogradske lokalne izbore.

Polazeći od tih momenata mi uočavamo fenomen koji nazivamo zatvaranje mesnih zajednica. Osnovno obeležje zatvaranja mesnih zajednica jeste prekid komunikacije sa građanima i njihovim udruženjima i opstrukcija rada mesnih zajednica od strane partijskih politika. Predsednici saveta nekih mesnih zajednica, istovremeno članovi SNS-a, bez ikakvog obrazloženja ne komuniciraju sa našim udruženjima. Neki od njih dali su sebi za pravo da ne odgovaraju ni usmeno ni pisanim putem na preko dvadeset zvanično upućenih dopisa i zahteva za ustupanje termina i prostora za organizovanje i održavanje javnih događaja, kao što su tribine i javne diskusije, te smatramo da je ugrožen javni karakter rada mesnih zajednica za koji su odgovorni predsednici saveta shodno statutima ovih institucija. Takođe su ignorisali i mnoštvo naših predloga za međusobno upoznavanje i za uspostavljanje tešnje saradnje između mesne zajednice i naših udruženja, čime smo ograničeni u mogućnostima da ostvarujemo svoja zakonom omogućena prava, a takođe je i realizacija planiranih projektnih aktivnosti naših udruženja ozbiljno dovedena u pitanje. Naše iskustvo zatvorenosti mesnih zajednica korespondira i sa poslednjim izveštajima međunarodnih ustanova da je u Srbiji na snazi ograničavanje i pojačano gašenje ljudskih prava, demokratskih sloboda i institucija.

Naši pokušaji da komuniciramo sa drugim institucijama vlasti u Novom Sadu povodom ovog problema, takođe nije naišao na pozitivan odgovor. Načelnik Gradske uprave za opšte poslove zadužene za rad i mesnih zajednica, Načelnica uprave za imovinske i imovinsko-pravne poslove i Član gradskog Veća za upravu i propise ignorisali su naše molbe za sastanke kako bismo im problem izložili. Zahtev za informacije od javnog značaja i odgovor na njega nam je pokazao da preporuka o prioritetnim korisnicima mesnih zajednica ne postoji, a na potragu za ovim dokumentom nas je naveo pomoćnik Gradonačelnika. Ono što je zanimljivo je da su nas u Otvorenoj kancelariji Grada kao i u Otvorenom kabinetu Gradonačelnika dočekali bivši predsednici saveta mesnih zajednica koji su nas odvraćali od pokušaja otvaranja mesnih zajednica za građane iako su njima predsedavali u više mandata.

U ovom kontekstu, Fondacija Novi Sad 2021, zadužena za sprovođenje projekta Evropske prestonice kulture u Novom Sadu, sprovodi i programe („Nova mesta“) koji se takođe dotiču mesnih zajednica i participativnosti građana u lokalnim zajednicama kroz njihov rad. U ovom trenutku, u radu Fondacije na participativnosti građana i decentralizaciji kulture u Novom Sadu vidimo paradoks, jer sarađuje sa savetima mesnih zajednica, njihovim članovima i predsednicima, koji vrše selekciju građana i udruženja građana na one koji mogu da koriste prostorije mesnih zajednica i one kojima to nije dozvoljeno. Što je još alarmantnije, smatramo da je ugroženo pravo građana da učestvuju u radu mesnih zajednica i da koriste njihove instrumente za neposredno upravljanje javnim poslovima od zajedničkog i opšteg interesa za lokalno stanovništvo poput zborova građana i inicijativa, koje je zagarantovano Statutom grada Novog Sada i Zakonom o lokalnoj samoupravi. Smatramo da je time proces participativnosti kroz ove institucije lokalne samouprave zaprečen, i mi skrećemo pažnju i vama i javnosti da je sprovođenje projekta Evropske prestonice kulture u Novom Sadu time stavljeno pod veliki znak pitanja.

Mišljenja smo da su nama, kao udruženjima, mesne zajednice zatvorene budući da jedan segment mikropolitike naših udruženja karakteriše nastojanje da otvaramo mesne zajednice i da realizujemo njene potencijale u meri koju pruža Zakon o lokalnoj samoupravi, pa i šire, budući da Zakon ne zabranjuje da građani artikulišu i promišljaju mogućnost formiranja i drugačijih oblika mesne samouprave koji bi adekvatnije odgovorili na potrebe građana na teritoriji mesne zajednice. Ali u jedinicama lokalne samouprave danas za taj vid inovativne društvene prakse i, uopšte, za koncept šire kolektivne interaktivnosti, ne postoji potrebna spremnost, iako su u pitanju demokratske vrednosti i inovativni projekti za građane i za udruženja koji zahtevaju dugoročan i aktivan angažman.

Budući da imamo različita iskustva sa otvorenošću mesnih zajednica, naš principijelni zahtev jeste da mesne zajednice budu otvorene za građane i udruženja građana u okvirima njihove zakonom predviđene uloge (što sada nije slučaj), a da, pri tome, ta otvorenost ne zavisi od dobre volje pojedinaca u njihovim organima. Takođe, smatramo da sva pitanja koja se odnose na poslove i uređenje rada mesne zajednice a koja su obuhvaćena njenim statutom, treba bliže da se urede putem pravilnika o radu mesne zajednice, u čijem stvaranju treba da učestvuju građani rukovođeni demokratskim principom prava građana i njihovih udruženja na korišćenje resursa mesne zajednice.

Odgovori koje smo uspeli da dobijemo na pitanje na kojim principima počiva donošenje odluka o korišćenju termina, odnosno prostora mesne zajednice za pojedine kategorije građana i njihova udruženja, svode se mahom na obrazloženje da su Saveti mesnih zajednica autonomni u donošenju odluka, odnosno da su te odluke diskreciono pravo predsednika i Saveta mesnih zajednica. Na taj način modalitet tzv. diskrecionog prava ustalio je nedemokratsku praksu u mesnim zajednicama da, mimo bilo kakvih načelnih dogovora i pisanih pravila, prioritetno pravo korišćenja prostora imaju političke partije, udruženja penzionera i humanitarne organizacije, i to na bazi ličnog nahođenja predsednika ili Saveta mesne zajednice. Ne sporeći pravo navedenih organizacija na korišćenje termina i prostora, smatramo da je opravdano postaviti pitanje načina odlučivanja o korišćenju resursa mesnih zajednica ali na principima direktne demokratije i dobre uprave i koji odgovornost, pravičnost, transparentnost, vladavinu prava i participativnost pretpostavljaju nedemokratskim principima autoritarnosti i neograničenog ličnog prava. U ovom trenutku, principi na kojima se zasniva praksa raspodele prostora u mesnim zajednicama gde su neke grupacije građana i udruženja favorizovani, a drugi u podređenom i neravnopravnom položaju, pre su despotski nego demokratski.

U tom smislu, predlažemo uspostavljanje i normativno usvajanje kriterijuma i proceduralnih okvira za privremeno i povremeno korišćenje prostora mesnih zajednica udruženjima građana i organizacijama civilnog društva, na osnovu sledećih principa:

  1. Udruženja građana moraju imati jednako pravo na korišćenje termina i prostorija mesnih zajednica.

  2. Procedura raspodele termina u mesnim zajednicama mora biti javna i transparentna.

  3. Rasprava o uslovima korišćenja prostorija mesnih zajednica mora biti javna, kao i konsultacije sa građanima, stanovnicima mesnih zajednica.

  4. Uvid u raspored termina korisnika prostorija mesne zajednice (tabela/otvoreni kalendar) mora biti javan.

  5. Uvid u dokumentaciju i odluke o radu mesnih zajednica i raspodeli termina mora biti javno dostupan.

Pozivamo Savete mesnih zajednica na teritoriji Grada Novog Sada, gradonačelnika, Veće i njegove članove, kao i zaposlene u Fondaciji Novi Sad 2021, da se, u interesu svojih građana, udruženja građana i organizacija civilnog društva, izjasne i donesu odluku koja će doprineti jednakosti u korišćenju termina, prostora i drugih resursa mesne zajednice.

Molimo predsednike i Savete mesnih zajednica da o ovom predlogu izveste građane, udruženja i organizacije na svojoj teritoriji tako što će ovo otvoreno pismo istaći na svojoj oglasnoj tabli.

U Novom Sadu, 12. aprila 2018.

Članovi i članice udruženja građana:

Grupa za konceptualnu politiku

Omladinski centar CK13

Štampaj ovu stranicu