Zdenkin tekst-Stanar

PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE – Projektno konkursno finansiranje mesnih zajednica u Požegi

Zdenka Kovačević

Udruženje građana “Sretenje” iz Požege godinama radi na pokretanju građana i građanki Srbije i institucija da zajedno rade na kreiranju transparentne, efikasne i odgovorne vlasti i zajednice. Naročitu pažnju “Sretenje” usmerava ka institucijama lokalnih samouprava, opštinama i mesnim zajednicama. Programi “Razvojno planiranje” i “Projektno konkursno finansiranje” su posvećeni animiranju žitelja i organa lokalnih samouprava da zajednički stvaraju programe održivog razvoja njihovih zajednica. Prilikom koncipiranja ovih programa vitalnu ulogu imaju stanovnici/građani budući da se polazi od toga da je inkorporiranje njihovog životnog iskustva lokalnih problema ono na osnovu čega se može govoriti o transparentnosti i participativnosti. U ovom procesu građanima se pruža podrška da sami artikulišu prioritet razvoja, a kroz edukaciju o pisanju strateških i akcionih planova. Na osnovu takvih planova građani mogu da se prijavljuju za opštinske budžete putem jasno definisanih projekata, a što je usko povezano sa participativnim budžetiranjem. Međutim, da bi ovaj proces bio uspešan neophodno je animiranje i edukacija predstavnika organa lokalne samouprave, odnosno rad na otvaranju lokalnih samouprava. “Sretenje” radi na osnaživanju predstavnika mesnih zajednica da sami prave svoje strateške planove, a što naročito dolazi do izražaja u manjim opštinama gde je njihova uloga od velike važnosti za lokalni razvoj. Daleko od toga da ovakav pristup nije važan i za veće opštine, jer mnoge mesne zajednice u gradovima ne raspolažu adekvatnim sredstvima za rad, niti imaju ljudskih resursa da preuzmu veću ulogu u sprovođenju nadležnosti opština. U ovom tekstu zastupnica udruženja “Sretenje”, Zdenka Kovačević, podrobno izlaže hronologiju razvoja navedenih programa, kao i zakonski okvir koji je neophodan za njihovo sprovođenje.

Zakon o budžetskom sistemu Republike Srbije je uveo programsko finansiranje budžetskih korisnika, kao jedan od mehanizama za planiranje i kontrolu budžetskih sredstavaPrimenjujući taj novi mehanizam, UdruženjeSretenje“ Požega je, u 2012. godini, započelo realizaciju projekta Programsko/projektno konkursno finansiranje (u daljem tekstu: PPKF) mesnih zajednica (u daljem tekstu: MZ) u opštini Požega. Cilj nam je bio da oslanjajući se na tadašnji zakonski okvir u Republici Srbiji, uz aktivno učešće predstavnika MZ, pokrenemo proces uvođenja i implementacije modela PPKF MZ u opštini Požega.

Tokom 2012. godine, urađena je analizpravnog okvira na nacionalnom i lokalnom nivou za uvođenje modela PPKF MZ.

U 2013. i 2014. godini, Udruženje “Sretenje” Požega radilo je na jačanju kapaciteta kako MZ, tako i lokalne vlasti u opštini Požega, čime je doprinelo uspešnom uvođenju i primeni PPKF MZ.

U 2015. godini, implementiran model iz opštine Požega sa stečenim iskustvom, Udruženje “Sretenje” Požega prenosi u Južnobački okrug, u opštine Bački Petrovac i Žabalj sa ciljem da se u sličnim opštinama usvoji ovakav način finansiranja.

U 2016. godini, stečena iskustva iz opština Požega, Bački Petrovac i Žabalj, Udruženje “Sretenje” Požega implementira u Istočnoj Srbiji u Zaječarskom okrugu, u opštinama Soko Banja i Knjaževac. Na uvođenju modela PPKF MZ u Soko Banji i Knjaževcu, pored Udruženja “Sretenje” Požega uključeni su bili i Centar za održivi lokalni i regionalni razvoj – Šušeoka – Slobodan Ilić, Marija Žikić (zaposlena u opštinskoj upravi Soko Banje – Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj) i Dragan Spirić (zaposlen u gradskoj upravi Vranja – ekspert za programski budžet. Svi pomenuti su dali veliki doprinos da ovakav način finansiranja MZ zaživi i u opštini Soko Banja). S obzirom da su u realizaciji ovog projekta bili većinom uključeni ljudi iz ruralnih područja, oni su dobili i dragocena iskustva i znanja koja sada mogu da primene kada žele da apliciraju za dobijanje sredstava iz IPARD fondova (imaju znanje šta su planovi, projekti, uslovi konkursa, održivost i slično).

Nakon četvorogodišnjeg rada na uvođenju PPKF MZ stečena su velika znanja i iskustva koje UG „Sretenje“ želi da podeli sa svim zainteresovanim sa namerom da se olakša rad lokalnim samoupravama u Srbiji u procesu uvođenja ovog modela finansiranja MZ i na taj način, lokalne javne finansije učine transparentnijim, a lokalne samouprave otvorenijim za stvaranje uslova za održiviji razvoj.

Pravni okvir upućuje na relevantne zakone kojih se kreatori, donosioci odluka i izvršioci u procesu uvođenja i implementacije modela PPKF MZ moraju pridržavati u svom radu. U tom smislu posebnu pažnju treba usmeriti na odredbe koje proizlaze iz Zakona o budžetskom sistemu i Zakona o lokalnoj samoupravi.

Za uspešnu implementaciju predmetnog modela značajni su i drugi propisi od kojih posebno izdvajamo Uredbu o budžetskom računovodstvu. Naravno, ne sme se zaboraviti ni Uputstvo za izradu programskog budžeta.

Na lokalnom nivou za uspešno uvođenje i implementaciju modela PPKF MZ vrlo je važno poštovati odredbe statuta opštine, odgovarajućih poslovnika o radu nadležnih organa i tela, kao i pravnih akata koji se odnose na rad saveta MZ. Uz ove lokalne propise ne sme se izgubiti iz vida ni značaj odgovarajućih pravilnika, kao što su Pravilnik o budžetskom računovodstvu i Računovodstvene politike, a kao posebno važno želimo da naglasimo donošenje Pravilnika/ Odluke o sufinansiranju projekata koji doprinose unapređenju života građana u mesnim zajednicama na teritoriji jedinice lokalne samouprave.

Od institucija, koje su bitne na državnom nivou, posebno naglašavamo: Ministarstvo finansija, Državnu revizorsku instituciju i Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Njima bi mogli pridružiti i Stalnu konferenciju gradova i opština (SKGO) s obzirom na poverene poslove u vezi sa uvođenjem i implementacijom programskog budžeta u jedinice lokalne samouprave, kao i NALED.

Na lokalnom nivou veliki značaj za uvođenje imaju: saveti MZ, organizacione jedinice opštinske uprave nadležne za budžet i finansije (sektori, službe, odeljenja…) i kancelarija za lokalni ekonomski razvoj (LER) u jedinicama lokalne samouprave, opštinsko veće, predsednik opštine, skupštinski odbor za budžet i finansije i skupština opštine.

Pored njih, odgovarajuću ulogu u ovom procesu imaju različita udruženja građana / NVO, koja su zainteresovana za uspešno uvođenje i implementaciju predmetnog modela sa realnim kapacitetom da u tom procesu daju značajan doprinos.

Svaki od navedenih subjekata, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou ima svoje mesto i ulogu u pogledu uvođenja i implementacije modela PPKF MZ, na osnovu svojih redovnih nadležnosti i odgovornosti.

Na sledećem linku može se pronaći publikacija sa detaljnim uputstvima i potrebnim dokumentima za uvođenje PPKF MZ. http://www.sretenje.org.rs/files/PUBLIKACIJA.pdf

U pet opština i tri regiona u Srbiji u kojima je UG „Sretenje“ radilo na uvođenju PPKF samo su dve opštine usvojile i u praksi primenile ovakav način finansiranja. To su Opština Požega i Opština Soko Banja. U ostalim opštinama Bački Petrovac, Žabalj i Knjaževac su se u međuvremenu promenile lokalne vlasti i nove vladajuće strukture nisu bile zainteresovane da primene ovakav način finansiranja MZ. Zanimljivo je da su u opštinama Knjaževac i Žabalj na vlasti ostali isti predsednici opština, ali na čelu nove političke partije SNS. Mi iz Udruženja „Sretenje“ očekivali smo da će nov način finansiranja MZ zaživeti i u ovim opštinama, ali nije. A, recimo Opština Knjaževac je usvojila set dokumenata za PPKF MZ i objavila ga u Službenom listu opštine još 2016. godine.

U opštini Požega je 2013. godine raspisan prvi konkurs za MZ na koji su se prijavile one MZ koje je UG „Sretenje“ pripremilo za konkurisanje, upoznalo ih sa procedurom i pisanjem projekata. Zanimljivo je da su se na prvi konkurs javile samo seoske MZ i to tako traje godinama unazad.

Naime MZ Požega koja se sastoji od 11 rejona čini jednu MZ koja broji 14 000 stanovnika. U poslednjoj deceniji prošlog veka čak nije dobijala iz opštinskog budžeta sredstva namenjena MZ (MZ su se u Požegi finansirale, a i danas se finansiraju po modelu: broj stanovnika i veličina MZ). Ovakav način finansiranja MZ u Požegi se primenjuje samo u seoskim MZ. MZ Požega je za svoje funkcionisanje koristila sredstva od samodoprinosa i zakupa prostorija kojima je raspolagala u zgradi u kojoj je funkcionisala.

Poslednji sastanak Saveta MZ Požega u punom sastavu je održan 30.06.2002. godine na kome je tadašnji predsednik nezadovoljan odnosom lokalne vlasti prema MZ podneo ostavku. Na istom sastanku je izabran novi predsednik koji je, evo već 16 godina na toj funkciji. Prostorije koje su joj pripadale su joj oduzete i dodeljene političkim strankama, a zakupnina od prostorija koje su joj pripadale prebačena na opštinski budžet. Tako da već 16 godina ne raspolaže ni sa kakvim sredstvima za rad.

U period od 2002. do ove 2018. godine su se smenjivale različite političke strukture koje su više puta pokušavale da realizuju izbore za Savet MZ Požega i nisu uspevale da to realizuju.

„Sretenje“ je od 2016. započelo realizaciju projekta koji se bavi strateškim razvojem 11 rejona MZ Požega sa krajnjim ciljem da se do 2019. godine formira više MZ na uskogradskom području koje naseljava 14 000 stanovnika ili da joj se vrati funkcija kako bi i ona mogla da konkuriše na raspisani konkurs namenjen mesnim zajednicama u Opštini Požega.

Do sada smo uradili strateške planove za 8 rejona uz pomoć građana i došli do poražavajućih saznanja. Problemima gradske mesne zajednice, koja ne funkcioniše skoro dve decenije niko se ne bavi: postojanje 32 kilometara dotrajalih vodovodnih azbestnih cevi u kojima se gubi velika količina vode i najskuplje plaćamo komunalne usluge u Zapadnoj Srbiji, jedna smo od retkih opština koja nema uređeno priobalje reke Skrapež koja delom protiče kroz MZ Požega, neuređeni trotoari van samog centra opštine, nepostojanje ni jednog dečijeg igrališta, zagađenost životne sredine itd.

U 2017. godini Udruženje „Sretenje“ je pokrenulo narodnu inicijativu za uređenje priobalja reke Skrapež koja protiče kroz usko gradsko područje, tačnije kroz MZ Požega. Prikupili smo 7% potpisa od ukupnog broja birača, a po Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi bilo je potrebno 5%. Lokalna vlast je zakazala javnu raspravu na kojoj su se najmanje čuli građani. Izneli su svoje planove po tom pitanju koji su bili nejasni i nedorečeni smatrajući da su formalno ispoštovali zakonsku odredbu narodne inicijative.

Jedan deo nevladinog sektora u Srbiji se bavi decentralizacijom i mislimo da je to ključan problem u našem društvu. O svemu se odlučuje na nacionalnom nivou, lokalni nivo sprovodi nacionalnu politiku, a mesne zajednice su skoro izgubile funkciju koja bi trebalo da im pripada, a one su najniži oblik lokalne samouprave i trebalo bi da, zajedno sa građanima, učestvuju u radu lokalne samouprave i zajedno sa njom donose odluke o održivom razvoju svojih zajednica. Jedino tako se može brže i efikasnije napredovati.

Lokalne vlasti, između dva izborna ciklusa, u Požegi se bave planiranjem i promovisanjem planova, malo toga se uradi ili se samo započne sa radovima. Trgnu se pred izbore i puno toga obećaju, a u praksi se malo uradi.

Građani su još uvek u većini slučajeva pasivni i teško ih je pokrenuti da se uključe u ostvarivanje prava koja im po zakonima pripadaju.

Početkom ove 2018. godine stanovnici iz 11 rejona Opštine Požega su započeli svakodnevno okupljanje na gradskom trgu. Organizovali su do sada četiri protesta sa ciljem da se trenutna situacija promeni.

Iskreno se nadam i u tom pravcu delujem sa svojim saradnicima da se trenutno stanje, a u vezi mesne zajednice Požega promeni i da će se njeni građani izboriti da joj se vrate sve funkcije koje joj pripadaju.

Zdenka Kovačević, predstavnica UG ‘Sretenje’

Fotografija: Inicijalni sastanak u Požegi, 2014.

Tekst je objavljen u #6 biltenu STANAR koji objavljuje Grupa za konceptualnu politiku u okviru projekta „Lokalne politike i urbana samouprava„, uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Ukupan tiraž biltena je 25.000 primeraka.

Štampaj ovu stranicu